Museum of Hum Aura u najmanjem gradu na svijetu
Museum of Hum Aura smješten je u srednjovjekovnoj zgradi najmanjeg grada na svijetu – Huma u Istri. Zgrada je u prošlosti imala veliku ulogu u kreiranju društvenog, gospodarskog pa i političkog života Grašćaka i Homjana (žitelja Huma i okolnih naselja). Između ostaloga, bila je žitnica – Fontik, ali i Gradska loža u kojoj su se donosile važne odluke. Prema prastarom hrvatskom običaju iz 12. i 13. stoljeća, u Gradskoj se loži i dan danas bira župan na leto dan.
Naša strast prema starini, povijesti i baštini rezultirala je ponovnim oživljavanjem napuštene kuće. U njoj smo 2022. otvorili Museum of Hum Aura. Stalni postav muzeja čini gotovo 1500 eksponata pomno raspoređenih u 11 tematskih cjelina. Svaka prostorija predstavlja neizostavan segment života predaka i dominantnih zanatskih radnji u posljednjih 150 godina: apoteku, školicu, poštu, trgovinu, destileriju, postolara, stolara, krojača, mlin, freskoslikarsku radionicu i tematsku prostoriju posvećenu glagoljici. Pet je prostorija interaktivno pa se tako u školici može ispisati razglednicu slovima glagoljice, a u pošti ju poslati na kućnu adresu. Biti autor vlastite kreme – i to je moguće! Apoteka nudi sve potrebne sastojke za izradu. Možete ispeći i samljeti zrna kave u starom mlincu, a u staroj destileriji napuniti bočicu biske sa svojom potpisanom etiketom.
Vremenska lenta
Počinje kaštelom i prvim spominjanjem Huma 1102. godine te završava otvaranjem Museum of Hum Aura 2022. godine.
Utvrdom je svojevremeno prodefilirao cijeli niz osvajača: od Akvilejske patrijaršije i markgrofova, Venecije, preko Francuske, Austrije, Austro-Ugarske, Italije i Jugoslavije, i svaki od njih ostavio je svojevrsni pečat arhitekture i društvenog života. Sagrađena su gradska vrata, zvonik, župna crkva i dvor, tri reda stambenih kuća, županov stol, gradska loža, škola, Aleja glagoljaša. Simbolično, na lenti je oslikano 28 ikona – toliko najmanji grad na svijetu Hum broji stanovnika.
kćeri Lucia i Leona s nonom Juditom
Stručno vodstvo
Naše educirano osoblje individualnim pristupom provest će vas kroz život i djela nekadašnjih stanovnika Huma. Upoznat će vas s običajima ljudi i zanatima podneblja.
Stara apoteka
Nalazi se u nekadašnjoj kuhinji. Krasi je jedan od najljepših izložaka, stara peć izrađena u obližnjem selu Lupoglavu. Apoteka je prepuna staklenih bočica s latinskim nazivima, mužara, keramičkih posudica svih veličina i vrsta, nekoliko vaga. Izdvaja se ručni stroj za centrifugu za odvajanje krvne plazme te mikroskop. Ovdje ima svega što je dobar apotekar trebao za obavljanje svoga zanata. Prostorija je interaktivna pa je moguće izraditi vlastitu kremu.
Škola
U manjim sredinama više školskih generacija nastavu je pohađalo u istoj učionici. Stariji su učenici sjedili straga, u višim klupama, dok su mlađi bili bliže učiteljici ili učitelju. Ploča je ovdje ispisana glagoljskim slovima. Služi posjetiteljima kao naputak prilikom ispisivanja razglednice na starohrvatskom pismu.
Trgovina
“Roba se plaća gotovinom, a veresije nema” ističe se natpis iznad stare kase na pultu na kojem se nekada odvijala prodaja mještanima Huma u Istri. Kao što je to u prošlosti bivalo, u trgovini je izložena roba u rinfuzi: prašak za rublje, sapun, žileti, duhan, šećer, orasi, jabuke, jaja… Po želji, moguće je ispeći i samljeti zrna kave u starom mlincu.
Postolarska radnja
Više je generacija u prošlosti nosilo jedne te iste cipele. Zato je postolar uvijek imao posla. Osim što je cipele izrađivao, još ih je više popravljao. Kalupi maleni i veći, brojni čekići i čavlići, željezna kopita nezaobilazni su eksponati ove prostorije muzeja.
Stolarska radionica
Ova je prostorija posvećena našoj obitelji: nonetu Feruču i noni Lucieti Ipša. Feručo je bio stolar, ali prije svega bačvar, pa je izložbeni prostor ispunjen njegovim alatom.
Pošta
Ispisanu razglednicu na glagoljici valja ubaciti u sandučić. To je moguće učiniti u staroj pošti gdje je izložen niz zanimljivih poštanskih rekvizita: od starih pisaćih mašina, preko zemljopisnih karata, telefona, čak i mala telefonska centrala, mnoštvo novina i časopisa, pečata, žigova i štambilja, pa do nebrojenih pisama i razglednica ukrašenih markama kakve se danas rijetko gdje mogu vidjeti.
Mlin
Mlinski kamen, sita i vreće za brašno, svežnjevi kukuruza, kao i utezi, te stara vaga. Sve se to nalazi u prostoriji Mlina koja vjerno dočarava proces mljevenja žitarica i dobivanja brašna. Izračunali smo: da bi dobili kilogram kukuruznog brašna potrebno je čak 500 okretaja kamenim mlinom!
Krojačka radionica
Ili kako se kod nas u Istri kaže Sartoria, ispunjena je starim krojačkim lutkama, slikama odjeće čija se izrada mogla naručiti, iglama, koncima, gumbima i drugim krojačkim priborom. Klokoće ovdje nekada nezaobilazna Singerica - prišiva crvene trake na istarske nošnje. Ako su crte haljine crvene - žena je zauzeta, ako su zelene - djevojka je slobodna. Ovo su nepisana pravila oblačenja narodnih nošnji humskih dikajina (djevojaka) i udanih žena.
Freskoslikarska radionica
Sadrži repliku vrijedne humske freske Sv. Jeronima iz 12. stoljeća. Ovdje su izloženi materijali potrebni za izradu freske svojstveni lokalnom podneblju: riječni pijesak i gašeno vapno za žbuku, te prirodni pigmenti za slikanje – crvena, siva i bijela istarska zemlja, pigmenti zelene vegetacije, karbuna (ugljena) i grožđa sorte Teran.
Prostorija posvećena glagoljici
Hum, kolijevka stvaralaštva i središte glagoljaštva, u svom je Muzeju predstavljen s osam replika glagoljskih spomenika i ulomaka. Tu je i vjerna kopija jedne od najvrjednijih glagoljskih rukopisnih knjiga Misala kneza Novaka, te replika prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga Dvora koja se za tisak pripremala upravo na ovim područjima. Dio ove zbirke je i zlatnik s motivom Huma kao najmanjeg grada na svijetu. Zlatnik Hum, najmanji novčić na svijetu promjera je 1,99 milimetara i težine svega 0,05 grama. Toliko je malen da bi trebao biti svrstan u Guinnessovu knjigu rekorda.
Destilerija
Putovanje završava zdravicom u staroj destileriji. Iz drvene bačve posjetitelji mogu sami natočiti čašicu ili napuniti vlastitu bočicu biske, rakije specifične ovome kraju, još iz doba Druida i Kelta, spravljenu prema recepturi humskog župnika Josipa Vidala. Destilerija dočarava povijest bavljenja vinogradarstvom i podrumarstvom, ali i veliku strast naših predaka za baštinjenje ovog zanata. Ipak, iz destilerije je sve krenulo….
Aura muzej instagram